Jeste li znali?

Ukoliko je temperatura prostora 16°C, a želite je povećati na 20°C, postavljanje termostata na 25°C neće brže zagrijati vaš prostor, ali će zato potrošnja energije biti znatno veća!

 

Pravilno dimenzioniranje sustava

Zatražite pomoć od stručne osobe, kako bi kapaciteti vašeg kotla i radijatora odgovarali potrebama vaše kuće. Ako imate kotao koji je 50% većeg kapaciteta od potrebnog, troškovi za grijanje se mogu povećati i za 15%. Predimenzionirani kotlovi troše više energije, stvaraju veće troškove, više zagađuju okoliš i pružaju lošiji toplinski ugođaj u prostoru.

 

Ugradnja termostatskih ventila

Ugradnjom termostatskih ventila na radijatorima možete uštedjeti i do 20% energije za grijanje i stati na kraj neracionalnom rasipanju toplinske energije.

 

Centralni termostat

Moderni sustavi grijanja mogu biti upravljani iz boravišnog prostora putem sobnog termostata kojim se namješta dnevna temperatura prostorije. Pomoću temperaturnog osjetnika regulacija pokušava izjednačiti sobnu temperaturu sa željenom temperaturom. Kod takvih sustava radijatorski ventili ne smiju biti neispravni ili zatvoreni jer u tom slučaju neće dobiti dovoljnu količinu ogrjevne energije. Budući da regulacija u tom slučaju pokušava postići željenu temperaturu nepotrebno se troši energija na zagrijavanje vode i pokretanje cirkulacione crpke.

 

Pravilno smjestite termostate

Termostati ne smiju biti postavljeni u blizini izvora topline kao što su peći, radijatori, štednjaci i sl., ali ni pokraj prozora ili vrata, jer će to onemogućiti njihovo ispravno djelovanje.

 

Kotlovi

Kondenzacijski bojler troši 10-15% manje goriva od standardnog novog kotla, te do 25% manje od kotla starijeg od 20 godina. U periodu od 2002. do 2006. godine cijene lož ulja su se udvostručile. Koristite plin kao energent jer su troškovi za grijanje i do 45% manji u odnosu na troškove grijanja s lož uljem. Plin ima znatno manje emisije CO2, emisije NOX su zanemarive, a emisije SO2 ne postoje. Stoga je ekološki prihvatljiviji.

 

Pravilan odabir klima uređaja

Klima uređaj koji ljeti koristimo za hlađenje treba imati što veći faktor hlađenja, koji se uglavnom kreće u granicama od 2,5 do 4. Najučinkovitiji uređaji na tržištu su klima uređaji s inverterom, a postižu uštede od 20 do 40% u odnosu na standardne uređaje.

 

Ispravno podešavanje klima uređaja

Temperaturu na termostatu uređaja za hlađenje podesite na 25-26°C. Za svaki stupanj °C nižu temperaturu podešenu na termostatu klimatizacijskog uređaja u ljetnom periodu troši se 3-5% više energije.

 

Dizalice topline

Ukoliko nam je električna energija jedini dostupni energent za grijanje prostora, ugradite dizalicu topline ( klima uređaj koji hladi i grije ). Dizalica topline troši 2-4 puta manje električne energije u odnosu na električne radijatore ili peći. Uređaji niže kvalitete ne mogu zagrijati prostor na željenu temperature kada je vanjska temperatura ispod nule, stoga treba odabrati dizalicu topline s inverterom.

 

Kako izabrati klima uređaj?

Nije svejedno kakav objekt klimatizirate. Prvo što je potrebno razmotriti je oblik objekta koji se klimatizira - npr. u stanu s mnogo soba neće biti moguće klimatizirati cijeli stan jednim uređajem već samo jednu ili eventualno dvije sobe, dok će u manjem studiju koji nema previše zidova jedan uređaj biti i više nego dovoljan.
Bitna je i površina stakala prozora i zidova prostora - niže prostore s manje prozora može se klimatizirati po učinku slabijim uređajem nego one s visokim zidovima i s mnogo prozora.
Ukoliko je i frekvencija otvaranja vrata veća, bit će potrebno jačim uređajem smanjiti vrijeme ponovnog hlađenja prostora nakon zatvaranja vrata.
Živite li u kontinentalnom dijelu Hrvatske u kojem su zimske temperature niske, za grijanje će vam trebati klima uređaj koji radi na nižim vanjskim temperaturama (inverter ili kvalitetniji klasični klima uređaj). Živite li na moru, vlažnost zraka je veća nego na kopnu. U prostorima blizu većih vodenih površina bit će potrebno u obzir uzeti prosječnu količinu vodene pare u zraku tijekom godine, zato jer je vlažniji zrak teže rashladiti.

 

Izvor: Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj

www.energetska-efikasnost.undp.hr